Free Joomla Template by Discount Justhost
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Fiskalni savet: Javne investicije u Srbiji među najvećim u svetu, ali projekti nisu transparentni

Javne investicije u Srbiji iznose više od sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i najveće su u odnosu na ta ulaganja u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), a tako visoke stope su retke i u svetu, ali građani nemaju uvid u ekonomsku i društvenu opravdanost velikih državnih projekata, cene se slabo ili nikako obrazlažu, a odabir prioriteta i izvođača radova je nejasan i netransparentan, naveo je Fiskalni savet u Izveštaju o tim ulaganjima. „U prethodne tri godine, od 2021. do 2023. za investicije države odvajalo se neuobičajeno mnogo budžetskih sredstava, a slična ekonomska politika nastaviće se i u narednim godinama. Trenutno na javne investicije odlazi oko pet...

Srbija i dalje među zemljama sa ograničenom transparentnošću budžeta

Srbija se nalazi na 55. mestu od 125 zemalja u međunarodnom istraživanju Indeks otvorenosti budžeta (Open Budget Index - OBI) sa 51 poenom od mogućih 100, što je svrstava u zemlje sa „ograničenom transparentnošću budžeta“, saopštila je Transparentnost Srbija. Napredak od pet poena u odnosu na prethodno istraživanje (iz 2021) ostvaren je isključivo zbog činjenice da je Fiskalna strategija doneta na vreme, odnosno u skladu sa rokom iz Zakona o budžetskom sistemu. Najgori skor, samo dva od 100 mogućih poena, Srbija je ponovo zabeležila u delu istraživanja koje se odnosi na učešće javnosti u kreiranju republičkog budžeta. Iako ni svetski prosek u...

Nenadić: Loši efekti novog propisa o državnim preduzećima već uočljivi, iako puna primena nije ni počela

O javnim preduzećima, konkursima za njihove direktore, smanjenoj transparentnosti i opasnostima koje bi tek mogle da isplivaju kada na jesen počne puna primena Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije Forbes Srbija razgovarao je sa Nemanjom Nenadićem, programskim direktorom organizacije Transparentnost Srbija EPS kao preduzeće koje je i pre usvajanja Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije promenilo pravnu formu i iz javnog preduzeća prešlo u akcionarsko društvo, svojevrsna je pokazna vežba šta je ono što bi moglo da se dogodi, bez obzira na to šta piše u ovom propisu, kaže za Forbes Srbija Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija. „Nema nikakve...

Tri posto Ekspozea o korupciji u nestajanju

Približno 3 posto vremena, pred sam kraj svog tročasovnog prvomajskog obraćanja narodnim poslanicima, mandatar Miloš Vučević posvetio je temi „borbe protiv kriminala i korupcije“. Pošto je rubrika „Ekspoze“ na sajtu Vlade prazna (18.5), njegovo izlaganje je i dalje dostupno samo kroz neautorizovane stenografske beleške na sajtu Skupštine. Usled toga bi čitaoca moglo da zbuni to što sada već izabrani premijer i predsednik vladajuće stranke tvrdi „da postoji direktna koalicija između borbe protiv kriminala i korupcije i napretka države“, iako je on (valjda) hteo da ukaže na korelaciju. Ovaj deo izlaganja se sastojao od nekoliko nesumnjivo ispravnih zapažanja koja spadaju u uobičajen set antikorupcijske retorike, nekoliko nepotkrepljenih tvrdnji i...

Studija o bezbednosti teretnog saobraćaja kroz železnićke tunele u Beogradu

Transparentnost Srbija je pre pet godina od preduzeća Infrastruktura železnice Srbije tražila studiju koja je trebalo da pokaže da li postoje rizici zbog preusmeravanja teretnog saobraćaja kroz železnićke tunele u Beogradu. U februaru 2019. dobili smo odgovor da studija „Definisanje uslova za saobraćaj vozova sa dizel vučom i saobraćaj vozova za prevoz opasnih materija kroz tunel Vračar i ostale objekte na području Beogradskog železničkog čvora“ nije završena, da se očekuje da će izrada biti okončana do kraja godine i da će nam potom, na naš zahtev „prezentirati navedeni dokument“. Po isteku navedenog roka, u martu 2020. godine, uputili smo novi zahtev, istog...

Kada će Tužilaštvo za organizovani kriminal biti nadležno za sve najviše funkcionere

Sve dok se kadrovi u javnom tužilaštvu planiraju na osnovu broja i složenosti slučajeva koja su tužilaštva imala u radu u nekom prethodnom periodu, neće biti suštinskog pomaka u borbi protiv korupcije. Njihove kapacitete treba planirati sa svešću da treba da se bave ispitivanjem znatno većeg broja slučajeva korupcije nego što su to činili. Ma koliko za ocenu učinka bilo bitno koliko predmeta je obrađeno i okončano tokom godine, za uspostavljanje vere u to da je korupcija kažnjiva daleko je bitnije da ni jedan obelodanjeni slučaj sumnji ne ostane bez odgovora  GRECO je skraćeni naziv (sa francuskog) za “Grupu zemalja protiv...

Nenadić: Iz redova vlasti u radnoj grupi za unapređenje izbornih uslova nije stigao nijedan predlog

Programski direktor Transparentnosti Srbija i predsedavajući Radne grupe za unapređenje izbornog procesa Nemanja Nenadić kaže da iz redova stranaka vladajuće koalicije nije stigao nijedan predlog u postavljenom roku, kao i da je uložen ogroman trud iz NVO i pojedinih opozicionih stranaka kako bi se predložile mere koje bi se mogle koliko-toliko primeniti i na predstojeći izborni proces. Ukazuje da se ne radi o jednokratnim merama, već o predlozima zakona koje inače treba popraviti. „Dakle, to je ono što mi znamo za zakone koje pratimo da ne valja, da treba da se popravi. I mnogi od tih predloga, recimo kada je reč...

Predstavnici vladajuće većine blokirali rad Radne grupe za unapređenje izbornih uslova

Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija i predsednik Radne grupe za unapređenje izbornih uslova Nemanja Nenadić izjavio je da je rad te grupe blokiran i da predstavnici vladajuće većine traže dodatni rok da razmotre predloge izmena i dopuna zakona, ali da nisu naveli koliko im je tačno vremena za to potrebno.Nenadić je agenciji Beta rekao da je o predlozima koji su stigli 7. maja trebalo da se glasa u ponedeljak, ali je odloženo i ne nazire se kada će se to desiti."Iako je glasanje planirano za ponedeljak (13. maj), ono se nije dogodilo. Nekoliko članova Radne grupe reklo je da je...

Od novog jada stari bol će proći

Šabić NT„Od novog jada stari bol će proći“, kaže Šekspir. Na to me je podsetila jedna naša priča, koja počinje u martu 2018. Tada je Vlada Srbije sa francuskom kompanijom Vansi erports zaključila ugovor o koncesiji za beogradski aerodrom Nikola Tesla. Sadržina ugovora je, budući da on za predmet ima eksploataciju javnog resursa velike vrednosti, izazivala odgovarajuće, veliko interesovanje javnosti. I izjave naših državnih zvaničnika date u to vreme, pre i prilikom samog potpisivanja ugovora, govorile su da i oni razumeju da je to interesovanje legitimno. Javnost je bezrezervno uveravana da će ugovor, čim bude potpisan, biti i objavljen. Tipična je bila izjava premijerke Brnabić: „Ugovor će svakako biti dostupan javnosti, ova Vlada nema šta da krije“. To su ponovili više puta i sama premijerka i razni drugi funkcioneri, od nadležne ministarke Mihajlović do direktora aerodroma.

Nakon potpisivanja ugovora ton izjava se promenio. Prvo je državni sekretar Ministarstva finansija potvrdio da će ugovor biti objavljen, ali u septembru, a nešto kasnije Brnabić je precizirala: do kraja septembra.

Onda su izjave utihnule, prošla su četiri septembra, a javnost ugovor nije videla.

Štaviše, Vlada koja nema šta da krije kreirala je i žalostan dodatak ovoj priči. U traganju za kakvim takvim informacijama o skrivenom ugovoru, Transparentnost Srbija je pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja zatražila od nadležnog Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture uvid u studiju o opravdanosti koncesije. Dakle, uvid u dokument koji bi morao da prethodi celokupnom aranžmanu, koji građanima (pravim vlasnicima) treba da objasni zašto je kao model upravljanja aerodromom izabrana baš koncesija i je li bilo drugih alternativa i kojih. Ministarstvo je to odbilo pozivajući se na bezbednost. Transparentnost se žalila Povereniku za informacije koji je našao da je žalba osnovana, da ničim nije argumentovan nekakav navodni rizik po bezbednost i rešenjem naložio ministarstvu da dostavi traženi dokument. Ministarstvo je tada, sasvim očigledno izigravajući zakon, saopštilo da ono taj dokument – nema.

Koliko god bilo očito da se ministarstvo upustilo u providno i nedostojno petljanje, Transparentnost je, sledeći formalnu proceduru, Vladi Srbije podnela zahtev za slobodan pristup informacijama. Vlada zahtev nije formalno odbila, ali ga je protivno zakonu ignorisala, nije postupala po njemu i nije donela nikakvo rešenje. I, s obzirom da protiv Vlade nije dopuštena žalba Povereniku, Transparentnost je povodom nezakonitog ćutanja podnela tužbu Upravnom sudu. Posle dugog čekanja, sud je doneo presudu i obavezao Vladu da postupi po zahtevu. A Vlada je onda donela rešenje kojim je – odbila zahtev. Usledila je nova tužba Upravnom sudu i postupak je još uvek u toku.

Protekle su skoro četiri godine, a nekad uznemirujuća tajnovitost ugovora o koncesiji aerodroma gotovo je zaboravljena. Iz fokusa javnosti otišla je u senku.

A pravi problem je to što u senci nije usamljena, naprotiv, tamo ih je mnogo sličnih. Uvek kad se građani zainteresuju za neku sumnjivu operaciju izvedenu na račun javnih interesa sled događaja je isti – javnosti se uskraćuju relevantne informacije, a ubrzo se pojavi novi, sličan ili veći skandal (Beograd na vodi, PKB, cene autoputeva i pruga, Krušik, Jovanjica, nabavke tokom epidemije, Spomenik Nemanji, linijski park, spalionica, metro…) koji u senku gurne onaj prethodni. Nije lako odupreti se utisku da vlast svesno računa na efekat iz famozne Šekspirove sentence.

Tajnost u raspolaganju javnim dobrima i novcem je odavno prešla granice dopuštenog. Većina javnih nabavki i gotovo svi naši kapitalni projekti imaju problem sa transparentnošću. Ti ugovori a pogotovo njihovi efekti nisu uopšte ili bar nisu u potpunosti poznati javnosti, i to uprkos činjenici da insajderske informacije, koje su nekako dospele u javnost, ukazuju na ozbiljne sumnje u vezi sa opravdanošću tih poslova ili u vezi sa korupcijom.

Krajnje je vreme, egzistencijalno je važno, da građani vlastima stave do znanja da Šekspirov recept ima limite, da se za raspolaganje javnom imovinom moraju polagati računi, a kad je ono bahato, voluntarističko, rasipničko, a pogotovo kriminalno, mora se snositi odgovornost.

 

Rodoljub Šabić za Peščanik

Vesti