Free Joomla Template by Discount Justhost
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • Međunarodni dan borbe protiv korupcije: Loše stanje po ključnim parametrima
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji

Pod lupom

Prev Next

Ko je organizovao i platio miting

Programski direktor Transparentnost Srbija Nemanja Nenadić ocenio je da je subotnji miting koštao više miliona evra, ali da je važnije pitanje ko je to platio."U ovom trenutku ima previše nepoznanica da bi se moglo tačno reči koliko je tačno koštao miting održan prošle subote ispred Skupštine Srbije i u okolnim ulicama. Još nije objavljena čak ni osnovna informacija ko je zvanično bio organizator skupa. Predsednik Republike je na njega pozivao u ime, kako je rekao, Pokreta za narod i državu. Udruženje pod takvim nazivom je registrovano 28. marta ove godine, ali je ostala dilema da li je to uopšte najavljivan...

Šta sve nije uređeno pred izbore u Zaječaru i Kosjeriću

Nema novih ograničenja funkcionerske kampanje, mera zaštite od zloupotrebe javnih resursa, niti pravičnijih pravila o finansiranju kampanje za izbore u Zaječaru i Kosjeriću. Raspisivanjem izbora za odbornike u Zaječaru i Kosjeriću,[1] po zakonu je počela izborna kampanja u ta dva mesta. Dok je potpuno nepoznato ko će na ovim izborima uopšte učestvovati, već sada se zna koja sve bitna pitanja u vezi sa izbornom kampanjom nisu uređena, a morala su biti, da bi izborna trka bila ravnopravnija od dosadašnjih. Nasuprot preporukama koje je dao ODIHR, ni u ovoj izbornoj kampanji neće biti zabranjeno da lokalni funkcioneri baš u naredna dva meseca organizuju...

Preplitanje stranačkog i državnog i odsustvo kontrole

Nasuprot glavnoj preporuci iz junskog izveštaja ODIHR „da preduzme mere kojima bi se obezbedila odvojenost države i stranke, kao i nepristrasnost javne uprave tokom kampanje“[1], Srbija se u međuvremenu dodatno odaljila od ostvarivanja tih ciljeva. Takav scenario nije sprečila ni činjenica da se Vlada Srbije u okviru Reformske agende obavezala da će do kraja ove godine usvojiti ključne zakonske mere da bi se ispunile sve ključne preporuke Venecijanske komisije i ODIHR, u kom slučaju bi stekla pravo na 27,175,246.75 evra pomoći iz Plana Razvoja EU.  Nisu usvojeni propisi koji bi obuhvatili sve vidove zloupotrebe javnih resursa i jasnije razdvojili partijsko –...

Želje građana i volja vlasti

Kada sledeći put budete čuli nekoga na vlasti da se poziva na dobijeno poverenje naroda da bi opravdao poteze sumnjive zakonitosti i isplativosti, setite se ovog prikaza podataka iz istraživanja javnog mnenja u vezi sa nekim od ključnih pitanja za borbu protiv korupcije. Sve i kada bi bilo istina da su građani dali vladaocu puno poverenje da vodi državu onako kako on u tom trenutku proceni da je najbolje na poštenim izborima i slobodnom voljom (što je, za solidno veliki broj glasača, upitno), nema baš nikakvog osnova da se zaključi da su se saglasili čak ni sa ključnim potezima koje je...

Korupcija posle 25 godina prvi put isplivala na prvo mesto problema društva u Srbiji

Organizacija Transaparentnost Srbija  sprovela je u martu istraživanje stavova i iskustva građana o korupciji, a rezultati se značajno razlikuju u odnou na prethodne godine. "Korupcija je isplivala prvi put u poslednjih 25 godina, kako se rade istraživanja o korupciji, na prvo mesto liste problema u društvu", rekao je Nemanja Nenadić za TV N1. „Korupcija je uvek bila visoko – na drugom, trećem, četvrtom, nekada je i na peto mesto padala. Sada je na 1. mestu i to ubedljivo“, rekao je Nenadić u emisiji Dan uživo na N1. Dve trećine ispitanika označilo je korupciju kao prvi problem, a prvi sledeći problem dobio je upola...

Korupcija kao glavni problem društva i prioriteti za njeno suzbijanje

Korupcija je ubedljivo naveći problem prema oceni građana (22%), što se dogodilo prvi put za 25 godina kako se rade slična istraživanja – pokazalo je istraživanje koje je danas predstavila Transparentnost Srbija. Ujedno, čak 41% građana smatra da je ona prisutna u „veoma velikoj meri“, što predstavlja više nego duplo povećanje u odnosu na istraživanje iz 2021. godine, a gde je bilo postavljeno istovetno pitanje.   Građani takođe većinski smatraju da se nivo korupcije povećao u poslednjih godina (52%), naspram svega 14% onih koji smatraju da se smanjio. Očekivanja građana za budućnost su, međutim, pretežno optimistična – 38% smatra da će...

Epizoda: „Narodni pokret“

Pošto je reciklirana ideja o „Narodnom pokretu za državu“ konačno dobila neke pravne obrise, korisno je da razmotrimo šta bi to moglo da bude i da se podsetimo sličnog pokušaja iz 2023, o kojem sam i tada pisao na ovom mestu. Čemu sve to? Kada je politička suština u pitanju, prostor za dileme je relativno uzak. „Narodni pokret“ ili kako god se organizacija bude zvanično zvala, biće ili drugi naziv za SNS (sa dosadašnjim satelitskim strankama), telo koje vladajućoj stranci i njenom stvarnom predvodniku treba da pruži neki vid podrške, ili će, na primer, na neki način biti u vezi sa pokušajem promene imidža u inostranstvu...

Nenadić: Uključivanje Evropskog tužilaštva i Laure Koveši povećava šanse da istraga bude detaljna

Programski direktor Transparentnosti Srbija (TS) Nemanja Nenadić izjavio je da ga je pozitivno iznenadilo uključivanje Evropskog javnog tužilaštva i glavne tužiteljke Laure Koveši u istragu o mogućoj zloupotrebi fondova EU u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu. Nenadić je za televiziju Insajder ocenio da to povećava šanse da istraga bude sprovedena detaljno i dosledno. „Nedavno je u Hrvatskoj pokrenuta istraga zbog malverzacija u zdravstvenom sistemu, pri čemu je uhapšen i ministar zdravlja. Neki izvori navode da se ta istraga ne bi dogodila ili ne bi bila tako detaljna da se nije umešala Evropska unija“, naveo je Nenadić. Glavna evropska tužiteljka Laura...

Hitna obnova toaleta i krečenje

Vlada Srbije je odlučila da uredi toalete u zdravstvenim ustanovama i nabavku radova za te namene sprovodi pregovaračkim postupkom bez objavljivanja javnog poziva. Naime, pre mesec dana (četvrtak, 5. novembra 2015.) Vlada je donela zaključak kojim je deo sredstava budžetske rezerve prenet Ministarstvu zdravlja, radi krečenja i obnove mokrih čvorova i vodovodne i kanalizacione mreže u nekoliko desetina zdravstvenih ustanova.

Vlada nije objavila ovaj zaključak, kao što to ni inače ne čini. Istog dana je na ovu temu govorio i premijer, nagoveštavajući da će se takvi radovi vršiti i u obrazovnim ustanovama. Već u ponedeljak, 9. novembra iz Ministarstva stiže u Upravu za javne nabavke zahtev za mišljenje o osnovanosti primene pregovaračkog postupka bez objavljivanja javnog poziva. I Uprava brzo reaguje, daje pozitivno mišljenje u četvrtak 12. novembra a Ministarstvo već sledećeg dana započinje javnu nabavku objavljivanjem obaveštenja i konkursne dokumentacije na Portalu javnih nabavki. Ta je nabavka i dalje u toku.

Vladin Savet za borbu protiv korupcije 26. novembra protestuje protiv toga, i ukazuje da „ni Vlada niti Uprava za javne nabavke ne mogu menjati odredbe Zakona o javnim nabavkama tako što će unapred iz primene otvorenog i restriktivnog pregovaračkog postupka izuzimati nabavku za investiciono održavanje zdravstvenih ustanova (krečenje objekata, poboljšanje higenskih uslova i adaptacija mokrih čvorova, što je inače redovna obaveza ustanova), a da se pri tome ne oceni koje su to vanredne okolnosti ili nepredviđeni događaji u svakom pojeidnačnom slučaju doveli do neophodnosti hitnog otvorenog pregovaračkog postupka.“

S druge strane, Uprava u svom mišljenju kao ključan činilac ističe da Ministarstvo (do dobijanja novca iz budžetske rezerve) nije moglo da planira ovu javnu nabavku, drugim rečima, da Ministarstvo nije skrivilo hitnost, te da su zato ispunjeni uslovi za primenu pregovaračkog postupka. http://goo.gl/EqjZ38

Pregovarački postupak bez objavljivanja, zbog navodne hitnosti, dugo je služio za nameštanje nabavki. Od 2012 stvar se promenila – u situaciji kada se i za ovu vrstu postupka objavljuje dokumentacija na Portalu, suštinska razlika je u rokovima. Da li će konkurencije u postupku biti zavisi uglavnom od faktora koji bi bili isti i da je reč o otvorenom tenderu – da li su uslovi i kriterijumi neopravdano diskriminatorni i slično. Naravno, ne treba zanemariti ni faktor kratkih rokova koji može da privileguje onog ko je imao unapred informacije da se sprema velika nabavka ove vrste, pogotovo zato što se ni krečenje ni obnova infrastrukture obično ne obavljaju u sred zime. Da li je reč o šteti znaće se uskoro – kad bude poznato koliko se firmi javilo i kakve su cene postignute.

Transparentnost Srbija je uputila Ministarstvu zdravlja i Vladi Srbije zaheve za pristup informacijama sa ciljem da utvrdimo da li je Ministarstvo pravovremeno (još prilikom pravljenja budžeta za 2015) iskazalo potrebe za ovim investicijama i zbog čega te nabavke nisu bile planirane ranije. Drugim rečima, ko je prouzrokovao da se ovaj problem rešava vanrednim merama – finansiranjem iz budžetske rezerve i sprovođenjem pregovaračkog postupka – umesto po redovnom toku stvari. Takođe smo zatražili informacije o tome na koji način je Ministarstvo izvršilo odabir lica koja će biti pozvana da učestvuju u pregovaračkom postupku i na koji način će utvrđivati da li su cene koje oni nude u skladu sa „uporedivim tržišnim cenama“, kao što je naloženo u pozitivnom mišljenju Uprave za javne nabavke.

Vesti