Free Joomla Template by Discount Justhost
  • Priručnik za rasipanje javnih resursa u 6 lakih lekcija
  • KORUPCIJA NA VISOKOM NIVOU I ZAKONI KROJENI PO MERI PRIVATNIH INTERESA U SRBIJI
  • Indeks transparentnosti lokalne samouprave - LTI
  • Antikorupcijsko savetovalište – ALAC
  • Otvorena vrata pravosuđa
  • Indeks percepcije korupcije CPI
  • BICA Izveštaj o stanju u Srbiji
  • Izborni sajt TS - monitoring izbornih procesa

Pod lupom

Prev Next

Fiskalni savet: Javne investicije u Srbiji među najvećim u svetu, ali projekti nisu transparentni

Javne investicije u Srbiji iznose više od sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i najveće su u odnosu na ta ulaganja u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE), a tako visoke stope su retke i u svetu, ali građani nemaju uvid u ekonomsku i društvenu opravdanost velikih državnih projekata, cene se slabo ili nikako obrazlažu, a odabir prioriteta i izvođača radova je nejasan i netransparentan, naveo je Fiskalni savet u Izveštaju o tim ulaganjima. „U prethodne tri godine, od 2021. do 2023. za investicije države odvajalo se neuobičajeno mnogo budžetskih sredstava, a slična ekonomska politika nastaviće se i u narednim godinama. Trenutno na javne investicije odlazi oko pet...

Srbija i dalje među zemljama sa ograničenom transparentnošću budžeta

Srbija se nalazi na 55. mestu od 125 zemalja u međunarodnom istraživanju Indeks otvorenosti budžeta (Open Budget Index - OBI) sa 51 poenom od mogućih 100, što je svrstava u zemlje sa „ograničenom transparentnošću budžeta“, saopštila je Transparentnost Srbija. Napredak od pet poena u odnosu na prethodno istraživanje (iz 2021) ostvaren je isključivo zbog činjenice da je Fiskalna strategija doneta na vreme, odnosno u skladu sa rokom iz Zakona o budžetskom sistemu. Najgori skor, samo dva od 100 mogućih poena, Srbija je ponovo zabeležila u delu istraživanja koje se odnosi na učešće javnosti u kreiranju republičkog budžeta. Iako ni svetski prosek u...

Nenadić: Loši efekti novog propisa o državnim preduzećima već uočljivi, iako puna primena nije ni počela

O javnim preduzećima, konkursima za njihove direktore, smanjenoj transparentnosti i opasnostima koje bi tek mogle da isplivaju kada na jesen počne puna primena Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije Forbes Srbija razgovarao je sa Nemanjom Nenadićem, programskim direktorom organizacije Transparentnost Srbija EPS kao preduzeće koje je i pre usvajanja Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Srbije promenilo pravnu formu i iz javnog preduzeća prešlo u akcionarsko društvo, svojevrsna je pokazna vežba šta je ono što bi moglo da se dogodi, bez obzira na to šta piše u ovom propisu, kaže za Forbes Srbija Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija. „Nema nikakve...

Tri posto Ekspozea o korupciji u nestajanju

Približno 3 posto vremena, pred sam kraj svog tročasovnog prvomajskog obraćanja narodnim poslanicima, mandatar Miloš Vučević posvetio je temi „borbe protiv kriminala i korupcije“. Pošto je rubrika „Ekspoze“ na sajtu Vlade prazna (18.5), njegovo izlaganje je i dalje dostupno samo kroz neautorizovane stenografske beleške na sajtu Skupštine. Usled toga bi čitaoca moglo da zbuni to što sada već izabrani premijer i predsednik vladajuće stranke tvrdi „da postoji direktna koalicija između borbe protiv kriminala i korupcije i napretka države“, iako je on (valjda) hteo da ukaže na korelaciju. Ovaj deo izlaganja se sastojao od nekoliko nesumnjivo ispravnih zapažanja koja spadaju u uobičajen set antikorupcijske retorike, nekoliko nepotkrepljenih tvrdnji i...

Studija o bezbednosti teretnog saobraćaja kroz železnićke tunele u Beogradu

Transparentnost Srbija je pre pet godina od preduzeća Infrastruktura železnice Srbije tražila studiju koja je trebalo da pokaže da li postoje rizici zbog preusmeravanja teretnog saobraćaja kroz železnićke tunele u Beogradu. U februaru 2019. dobili smo odgovor da studija „Definisanje uslova za saobraćaj vozova sa dizel vučom i saobraćaj vozova za prevoz opasnih materija kroz tunel Vračar i ostale objekte na području Beogradskog železničkog čvora“ nije završena, da se očekuje da će izrada biti okončana do kraja godine i da će nam potom, na naš zahtev „prezentirati navedeni dokument“. Po isteku navedenog roka, u martu 2020. godine, uputili smo novi zahtev, istog...

Kada će Tužilaštvo za organizovani kriminal biti nadležno za sve najviše funkcionere

Sve dok se kadrovi u javnom tužilaštvu planiraju na osnovu broja i složenosti slučajeva koja su tužilaštva imala u radu u nekom prethodnom periodu, neće biti suštinskog pomaka u borbi protiv korupcije. Njihove kapacitete treba planirati sa svešću da treba da se bave ispitivanjem znatno većeg broja slučajeva korupcije nego što su to činili. Ma koliko za ocenu učinka bilo bitno koliko predmeta je obrađeno i okončano tokom godine, za uspostavljanje vere u to da je korupcija kažnjiva daleko je bitnije da ni jedan obelodanjeni slučaj sumnji ne ostane bez odgovora  GRECO je skraćeni naziv (sa francuskog) za “Grupu zemalja protiv...

Nenadić: Iz redova vlasti u radnoj grupi za unapređenje izbornih uslova nije stigao nijedan predlog

Programski direktor Transparentnosti Srbija i predsedavajući Radne grupe za unapređenje izbornog procesa Nemanja Nenadić kaže da iz redova stranaka vladajuće koalicije nije stigao nijedan predlog u postavljenom roku, kao i da je uložen ogroman trud iz NVO i pojedinih opozicionih stranaka kako bi se predložile mere koje bi se mogle koliko-toliko primeniti i na predstojeći izborni proces. Ukazuje da se ne radi o jednokratnim merama, već o predlozima zakona koje inače treba popraviti. „Dakle, to je ono što mi znamo za zakone koje pratimo da ne valja, da treba da se popravi. I mnogi od tih predloga, recimo kada je reč...

Predstavnici vladajuće većine blokirali rad Radne grupe za unapređenje izbornih uslova

Programski direktor organizacije Transparentnost Srbija i predsednik Radne grupe za unapređenje izbornih uslova Nemanja Nenadić izjavio je da je rad te grupe blokiran i da predstavnici vladajuće većine traže dodatni rok da razmotre predloge izmena i dopuna zakona, ali da nisu naveli koliko im je tačno vremena za to potrebno.Nenadić je agenciji Beta rekao da je o predlozima koji su stigli 7. maja trebalo da se glasa u ponedeljak, ali je odloženo i ne nazire se kada će se to desiti."Iako je glasanje planirano za ponedeljak (13. maj), ono se nije dogodilo. Nekoliko članova Radne grupe reklo je da je...

Ko to (ne) želi dobro svojoj državi?

pescanik sabic

„Strahotno je i pomisliti da smo mi možda želeli da ukrademo neki novac preko respiratora.
Ljudi koji to misle ili insinuiraju ne žele dobro svojoj državi jer se mi nalazimo u situaciji u kojoj druge zemlje koriste svoje bezbednosne službe da dođu do respiratora. Ako želite danas da birate između potpuno regularnog procesa javne nabavke ili sačuvati ljudske živote, mi smo izabrali da sačuvamo ljudske živote.“

Ovo je izgovorila predsednica Vlade Srbije za TV Pink, povodom nekih otvorenih pitanja u vezi sa kupovinom respiratora za potrebe našeg zdravstva. I dodala „odmah posle vanrednog stanja položićemo potpun račun građanima o tim nabavkama i o tome koliko novca smo potrošili“.

Evidentna je, naprosto „bode oči“, spremnost da se maliciozno diskvalifikuju („ne žele dobro svojoj državi“) ljudi čije interesovanje za određene stvari ne prija. I, naravno, neprihvatljiva, pogotovo što u pitanjima NVO Transparentnost Srbija i novinara istraživača koja su bila predmet ovakve reakcije nije bilo nikakvih optužbi ili insinuacija. Štaviše, izraženo je razumevanje prema mogućnosti da u aktuelnoj situaciji bude privremeno opravdana i tajnost nekih podataka o načinu nabavki. Samo je, s pravom, naglašeno da je teško zamisliti bilo kakav valjani razlog da se ne objavljuje šta je tačno kupljeno i koliko je za to plaćeno.

Inače, „priču“ o odsustvu pouzdanih informacija o ovoj važnoj stvari započela je sama Brnabić onom famoznom izjavom sa početka epidemije – „broj respiratora je državna tajna“. Nastavio je Aleksandar Vučić odajući tajnu izjavom da imamo 1.008 respiratora, da je kupljeno 573, koji su stigli i raspoređeni su, a kupljeno je i 2.200, koji treba da stignu. Kasnije je od predsednika poslaničke grupe SNS Martinovića javnost čula – „ukupno naručeno 3.967 komada“, a u Srbiju „dostavljeno 585 novih aparata“. A još malo kasnije od drugog visokog funkcionera SNS i vlasti, Marije Obradović i sledeće: „Mi smo zatečeni sa negde 1.000 respiratora, oko toga 700 je bilo zauzeto redovnim bolesnicima, kardiovaskularnim, onkološkim. Dakle vrlo mali broj respiratora je bio na raspolaganju i to je značilo sigurnu smrt za mnoge od nas koji su bili zaraženi, ili bi imali potrebu za respiratorima. Zaista nadljudskom borbom i i predsednika Vučića i Vlade Srbije uspeli smo da platimo 4.000 respiratora. Naravno, zbog situacije u celom svetu, zbog roka dostavljanja, mi ćemo dobiti oko 1.500 respiratora još do kraja. Razliku do 4.000 respiratora dobićemo novac nazad.“

Teško je oteti se utisku da je ovo mnogo više izazivanje konfuzije nego informisanje. Zar, čak i uz najbenevolentniji odnos prema akterima ovakvog „informisanja“ nije očigledno da javnost Srbije o ovoj važnoj stvari ne zna praktično ništa?

Koliko smo imali respiratora pre epidemije COVID 19? Koliko ih sad imamo? Koliko smo ih kupili u toku epidemije? Koliko ih je isporučeno? Koliko javnog novca je potrošeno za to? Koliko znamo o ceni, drugim uslovima nabavke, posebno o kvalitetu respiratora? Koliko o tome da li je nabavka očito velikog, ogromnog broja respiratora (za šta je potrošeno više desetina, možda i stotina miliona evra) bila opravdana „spasavanjem ljudskih života“? Ili, za tu premijerkinu tvrdnju, zapravo nema nikakvog osnova? Kako ta tvrdnja izgleda u svetlu izjave još jednog u nizu, ali formalno najpozvanijeg visokog funkcionera vlasti i vladajuće stranke, ministra zdravlja Zlatibora Lončara – „mi smo najveći broj ljudi na respiratoru zbog korone imali 147 a na dan kada je došlo do proglašenja epidemije imali smo 408 slobodnih respiratora“!

Šta je onda razlog koji objašnjava nabavku još nekoliko hiljada novih?

Nedostaju pouzdani odgovori na mnogo važnih pitanja. A javnost, građani Srbije imaju pravo na njih, reč je o njihovom novcu. Nema ničeg neobičnog u tome da očekuju čist račun. A to, u svakoj prilici normalno očekivanje dodatno je pojačano tragičnim okolnostima pandemije. I kad računa nema ili kad postoji nešto dubiozno, odnosno sporno to normalno dovodi do reakcija kakve imamo i u neposrednom okruženju.

U Sloveniji npr. zbog sumnji da su respiratori nabavljani po višestruko uvećanoj ceni, uz stoprocentni avans i izbor firme uvoznika pod političkim pritiskom u toku su demonstracije građana u više gradova, opozicija najavljuje interpelaciju nadležnog ministra ili cele Vlade a Državna antikorupcijska komisija i policija vode postupke provere. I u BiH iz manje-više istih razloga, sa nešto više tragi(komič)nih elemenata (za nabavku respiratora angažovana je firma koja se bavi preradom malina) u toku je akcija tužilaštva koja je obuhvatila i kabinet premijera.

I kod nas su, bez obzira na ćutanje nadležnih, do javnosti doprle kakve takve, makar fragmentarne ali vrlo slične informacije. Npr. o tome da će se sudbina velikog iznosa novca iz Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja namenjenog kupovini respiratora rešavati pred sudom u Podgorici! Reč je o novcu iz posla u kom je uz kompletan avans direktno angažovan dobavljač koji je opet angažovao još jednog posrednika, i to prilično neobičnog (ne baš malinara, pre kozmetičara) a koji je opet u posao uveo još neke posrednike, i sve to uz predviđenu milionsku posredničku naknadu.

Ističe i druga sedmica od prestanka vanrednog stanja. Za svaku, a pogotovo za Vladu koja je za par dana pripremila i (mimo Ustava, bez Skupštine) utvrdila kompletan rebalans državnog budžeta ili realizovala famoznu akciju „helikopter novca“ pozajmivši i podelivši građanima po 100 evra, to bi moralo biti više nego dovoljno da pripremi i položi „potpun račun“, koji je, u svojoj teatralnoj, egzaltiranoj reakciji, premijerka najavila za – „odmah“.

Ali računa, ne samo potpunog nego nikakvog, nema a premijerka i Vlada ćute.

Ako je to njihov način da se priča o respiratorima „apsolvira“ (što bi, imajući u vidu odnos prema dosadašnjim obećanjima, moglo biti vrlo verovatno) onda bi se ono premijerkino „strahotno“, a pogotovo ono „ne žele dobro svojoj državi“ moralo odnositi upravo na njih.

Rodoljub Šabić, advokat i bivši Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, za Peščanik.

Vesti