I dalje opada transparentnost rada državnih organa

Transparentnost postupanja Vlade i drugih državnih organa značajno je umanjena za vreme vanrednog stanja zbog pandemije Covid 19, ocenio je danas Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbije.

Na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja Transparentnosti Srbije o transparentnosti rada Vlade i drugih državnih organa, Nenadić je istakao da mnoge informacije nisu dostupne javnosti i kao primer izdvojio odluku o tajnosti broja respiratora u zemlji, informacije o sprovedenim nabavkama respiratora i medicinske opreme, kao i podatke o potrebama zdravstvenih institucija i o primljenim donacijama.

“Takođe, javnosti nisu bili, niti su trenutno dostupni, predlozi i obrazloženja uredbi i drugih akata koji su doneti tokom vanrednog stanja. Nisu objavljeni zaključci kojima Vlada odlučuje o mnogim bitnim pitanjima, kao ni obrazloženja odluka o postavljanju i razrešenju funkcionera”, kao je Nenadić.

Podsetio je da je još u januaru 2017. Transparentnost Srbija uputila inicijativu za objavljivanjem obrazloženja podzakonskih akata i drugih podataka na sajtu Vlade, ali da za sada nije bilo promena I da se tok sednica Vlade i dalje smatra „službenom tajnom stroge poverljivosti“.

Programski direktor TS je naveo da je nastavljeno kršenje Zakona o javnim preduzećimai da, danas, od 34 preduzeća u kojima je trebalo da se sprovedu (i potom dalje redovno sprovode) konkursi, samo njih devet (26%) ima direktore izabrane na konkursima.

“U većini ostalih, ne samo da su direktori u "vd stanju", već je davno prošao i zakonom maksimalno dozvoljeni rok trajanja "vd stanja" od 12 meseci, što ukazuje na nepostojanje političke volje da se zakon sprovede u ovoj oblasti, tačnije na političku volju da se zakon ne sprovede i da se zadrži stanje u kome su direktori lako smenjivi i podložni direktnom političkom uticaju i partijskoj kontroli”, istakao je on.

Predstavnica TS Aleksandra Ajdanić rekla je da istraživanje o javnim raspravama koje su sprovedene tokom 2019. godine pokazalo da su organi državne uprave postupali nejednako u sličnim situacijama i da nisu poštovali ni odredbe Zakona o državnoj upravi i Poslovnika Vlade kojima se određuje minimum obaveza za objavljivanje podataka.

“Javna rasprava je izostala, kao i svake godine, o najvažnijem dokumentu javne politike – budžetu Republike Srbije za narednu godinu. Takođe, javna rasprava je u potpunosti izbegnuta o posebnom zakonu usvojenom za svrhu realizacije samo jednog projekta – „Moravskog koridora“, kao i na zakon kojim je rešeno pitanje konverzije stambenih kreditia indeksiranih u švajcarskim francima, gde su bili sukobljeni interesi dužnika, poslovnih banaka i svih građana zbog finansiranja dela troškova privatnih kredita iz budžeta”, kazala je Ajdanić.

Istraživanja i materijali, sa detaljima i dodatnim informacijama dostupni su na sajtu TS, na adresi: https://transparentnost.org.rs/index.php/sr/projekti/186-propisi-za-borbu-protiv-korupcije-i-pracenje-primene